Početna     Orah FERNOR Kom
Orah FERNOR Kom

Orah FERNOR Kom


Sortni cijepljeni - sadnice iz Turske

Francuski hibrid, vegetacija počinje vrlo kasno između 1. i 5. svibnja.



Šifra artikla: 2-310

Orah FERNOR  Kom


  • Orah FERNOR 50 - 100 cm  Kom

    Orah FERNOR 50 - 100 cm Kom

    89.90

    KN 81.90 s PDV-om
  • Orah FERNOR 100 - 150 cm  Kom

    Orah FERNOR 100 - 150 cm Kom

    93.60

    KN 85.60 s PDV-om
  • Orah FERNOR 150 - 200 cm  Kom

    Orah FERNOR 150 - 200 cm Kom

    100.90

    KN 92.90 s PDV-om
  • Podaci o proizvodu

Fernor

Francuski hibrid, vegetacija počinje vrlo kasno između 1. i 5. svibnja. Plod je malo duguljast, srednje krupan, s dobro spojenom, svjetlom i naboranom ljuskom. Jezgra je vrlo svijetla, odlične kvalitete.
Potražnja za ovom sortom je porasla u posljednjih nekoliko godina. Veoma je produktivna sorta. Težina ploda je 12gr, prosječna težina jezgre je 6gr. Udio masti je 51%, proteini 20%. Lako se odvaja od ljuske. Oprašivači su Franquette i Fernette. Plodovi se prikupljaju krajem septembra.



IZBOR TERENA ZA SADNJU ORAHA

Faktori koji utiču na uspijevanje oraha su nadmorska visina, reljef, ekspozicija i blizina većih vodenih površina.
Orah se može uzgajati na nadmorskim visinama do oko 1000m. Iznad 800m nadmorske visine produktivnost oraha je manja, plodovi su sitniji , često stabla rastu ali ne daju plod.  Na većim nadmorskim visinama pogodnije su južne ekspozicije za sadnju oraha.
Inklinacija ili nagib terena je važan faktor, jer utiče na osvijetljenost, primjenu mehanizacije, vlažnost zemljišta. Na terenima sa blagim nagibom je izraženije strujanje vazduha, pa postoji manja opasnost od izmrzavanja.
Blizina mora, jezera i rijeka utiče na smanjenje temperaturnih razlika, na povećanje vlažnosti vazduha, na fazu cvjetanja i završetak vegetacije. Velike vodene površine ublažavaju zimske temperature i poboljšavaju klimatske uvjete za uzgoj oraha.

PRIPREMA ZEMLJIŠTA ZA SADNJU ORAHA

Budući  da orah ima dug životni vijek, važno je zemljište dobro pripremiti. Za podizanje nasada oraha potrebna su duboka plodna zemljišta sa blagim padinama ili ravnim terenima. Priprema podrazumijeva čišćenje terena od kamena, starih voćki, korova, trnja i žbunja, vađenje korova iz zemljišta kako bi se spriječilo truljenje korijena oraha.
Rigolovanje  zemljišta prije podizanja intenzivnih i poluintenzivnih zasada je neophodno. Poslije rigolovanja zemljište postaje rastresito, što je i uvjet da se dobro razvija korijen mladih sadnica. U takvom zemljištu se bolje razlaže organsko đubrivo, pa takvo zemljište bolje prima vodu i dobro je čuva u toku ljeta.
Ako planirate sadnju oraha u jesen, zemljište treba pripremiti u proljeće ili u toku ljeta kako bi ljetne temperature i jesenje kiše usitnile zemlju. Rigolovanje bi trebalo uraditi ranije, a ne neposredno prije sadnje oraha, jer se u tom slučaju zemlja ne može slegnuti, pa bi kasnije slijeganje zemljišta izazvalo povlačenje sadnica u dublje slojeve.
Pjeskovite i mekše podloge su povoljnije za sadnju oraha od tvrdih i ljepljivih podloga. Orah voli rastresite i vodopropusne podloge. Zemljišta pogodna za uspjevanje oraha su crnica, gajnjača i aluvijalna zemljišta. Podzolasta zemljišta su loša za uzgoj oraha. Orah ne voli plitke podloge ispod kojih se nalaze stjenoviti slojevi na dubini manjoj od 1,5m. Treba napomenuti da orah raste i napreduje i na ovakvim podlogama, ali su prinosi znatno slabiji.
Zemlja bi trebalo da bude blago kisela (pH=6,5), ali i u neutralnoj zemlji (pH=7,0) dobro uspijeva.
Za dobar razvoj oraha i povećanje otpornosti na mraz neophodno mu je dati dovoljno kalijuma i fosfora, pa se i đubrenje sastoji u dodavanju organo-mineralnih gnojiva bogatih kalijumom i fosforom.

RASPORED SADNOG MATERIJALA

Raspored sadnica treba da osigura dovoljno životnog prostora (hrana, svjetlost, voda), sigurno oprašivanje i primjenu mehanizacije. Razmak zavisi od sorti koje se sade i tipa plodonošenja, lateralni ili terminalni, od tehnologije uzgoja.
Obje tehnologije zahtijevaju polivanje, đubrenje, orezivanje, hemijsku zaštitu. Prilikom rasporeda sadnica treba voditi računa da redovi budu pravi i da se pružaju u pravcu sjever-jug, tako će biljke biti najbolje izložene sunčevoj svjetlosti.
Orah se može saditi najkasnije krajem novembra ili početkom decembra ili početkom proljeća (poslije jakih mrazeva). Jesenja sadnja je mnogo bolja, sadnice se bolje primaju, imaju bolji razvoj korijenovog sistema i rast u prvoj godini je bolji.

PRIPREMA JAMA ZA SADNJU ORAHA

Kako biste mladoj biljci osigurali više hranjivih tvari u prvim godinama, poboljšali prijem i napredak potrebno je da poboljšate kvalitet zamljišta u jami.
a) Jame se kopaju 40-50 cm, dubine 50-60 cm.
b) 300-500 gr đubriva sa visokim sadržajem fosfora  stavljate na dno rupe, preko čega nanosite sloj od oko 10-20 cm zemlje kako biste zaštitili korijen od direktnog kontakta sa gnojivom
c) Neposredno prije sadnje korijen oraha potopiti 30 min u rastvor gline, zemlje, stajnjaka i vode
d) Sadnicu oraha stavljamo u jamu i oko korijena 3-5 kg glistenjaka
e) Sadnicu zakopamo do dubine u kojoj je bila u rasadniku, zemljom koja je izvađena iz jame pomiješanom sa oko 2 kg zeolita koji će korijen zaštititi od patogenih gljivica. Tešku, glinastu i ljepljivu zemlju je proporučljivo pomiješati sa 30% pijeska. Nakon zatrpavanja potrebno je tlo dobro ugaziti .
f) Višak zemlje rasporedimo u obliku prstena prečnika 2-3 m kako bi se zadržavala vlaga oko stabla
g) Nakon sadnje svaku sadnicu politi sa oko 10-20 l vode kako bi se zemlja oko korijena dobro slegla
h) Rasporediti sloj malča oko stabla, debljine 30 cm (slika IV). Krug prečnika 30 cm oko stabla ne smije da se poliva i gnoji kako ne bi došlo do njegovog truljenja. Malč će čuvati tlo oko korijena od izmrzavanja tokom zime, brzog isušivanja ljeti.
i) Stablo zaštiti mrežicom od glodara.