Živice i zakloni







Živice i zakloni


Formalne ili neformalne živice i zakloni mogu imati važnu ulogu strukturi i osobinama vrta, a i mnogostruko su primjenjivi.

Praktična upotreba
Većina živica-bilo da su formalne otvorene živice ili neformalne, čvrste i ošišane – sade se zbog koristi: kao granica, da osiguravaju zakloni sjenu te da zaštite vrt. No upotrebljivost i ljepota mogu se korisno ujediniti.

Žive ograde
Kao žive ograde živicama treba nekoliko godina da se utvrde. Održavate li ih ispravno, često su pogodne za ograde jer daju teksturu, boju i oblik. Većina biljka živice dugo živi i ako ih dobro održavate, godinama će biti dojmljive, a ponekad i doslovno neprobojne ograde.

Zakloni
Živice su izvrsni vjetrobrani koji djelomično propuštaju brzo kretanje zraka i smanjuju utjecaj turbulencije kada vjetar udara o čvrst objekat poput zida ili ograde. Propusnost živice razlikuje se prema vrstama biljaka i godišnjim dobima, tako će zimi gusto šišana vazdazelena živica od tise (taxus baccata)biti znatno manje propusna od listopadne živice bukve (Fagus sylvatica). Pri savršenoj propusnosti od 50% izračunato je da 1,5 m visoka živica smanjuje brzinu vjetra za 50 %, na udaljenosti od 7,5m od živice za 25% na razmaku od 15m, a 10% na razmaku od 30 m. Zaštita od vjetra koju pruža živica veoma je dragocjena, osobito u vrtovima s čestim naletima vjetra,gdje čak i otporne mogu pretrpjeti štete od oluja i jakih vjetrova.

Zaštita od buke
Živice mogu pomoći u smanjivanju buke jer zadžavaju nepoželjne zvukove. Najdjelotvornija je „zelena zapreka“ s krutim središtem od zemlje. Vodoravno isprepletena košarasta vrba (Salix viminalis) naniže se između okomitih kolaca i sredina se ispuni zemljom stvarajući zid. Košarasta vrba korijenjem uraste u zemlju, a vršni i postrani izboji orezuju se u razmacima do isprepletanog dijela.

Ukrasne živice
Za živice (listopadne ili zimzelene, formalne ili neformalne, s cvjetovima i plodovima) može se upotrijebiti obilje biljka različitih oblika, veličine, teksture i boje. Živopisni mozaici stvaraju se mješanjem zimzelenih i listopadnih vrsta koje su odabrane zbog cvjetova i listova.

Formalne živice
Tisa (Taxus baccata) za 6-10 godina stvara izvrsnu živicu, dok živica od vrste x Cupressocyparis leylandi raste vrlo brzo. Niske formalne živice često možete vidjeti u parternim vrtovima i uz šišane oblike . Za formalne živice mnogo se rabe razni oblici šimšira (Buxus sempervirens) ,osobito „Suffruticosa“ te Santolina i Lonicera nitida. Tapiserijska ili mozaična živica unutar jedne linije ujedinjuje mnoge međusobne skladne biljke,a s godinama se postiže promjenljivost vizualnog dojma.Mogu se upotrijebiti ove vrste :Taxus baccata, Ilex aquifolium, Carpinus betulus i Fagus sylvatica. Mješavina zimzelenih i listopadnih vrsta s godinama osiguravaju zanimljivu i živopisnu pozadinu .Ako ne želite da jedna vrsta prevlada nad ostalima , vrste kojeste odabrali za živicu moraju rasti istom brzinom.

Neformalne živice
Neformalne živice udružuju korisne i ukrasne kvalitete. I ako nisu pogodne za stavranje točnih formalnih rješenja , mogu pružit učinkovit zaklon i skrovište. Mnoge biljke koje se upotrebljavaju za te prirodne granice stvaraju privlačne cvjetove i plodove (ili jedno i drugo ), što doprinosi obliku i boji. U opći oblikovni plan pažljivo uključite razne pozadinske boje. Često se upotrebljavaju Cotoneaster lacteus, Berberis darwini ili Forsythia, lijepu neformalnu živicu stvaraju i hibridi i vrste grmolikih ruža. Većina bambusa snažnog rasta pogodna je za područja s mnogo vlage u tlu i gdje je potreban zaklon od vjetra.

Odabir biljaka
Prije odabira biljaka uzmite u obzir njihovu visinu , širinu i brzinu razvoja te provjerite jesu li odabrane vrste otporne u vašem području i jesu li prikladne za vrstu tla u vrtu.Biljke za formalne živice moraju biti gusta rasta i podnositi šišanje. Neformalne se živice uzgajaju zbog cvjetova iili bobica,pa odaberite biljke koje treba orezivati samo jednom na godinu. Vrlo je važno vrijeme orezivanja, jer za sledeću sezonu možete nagrditi ukupan izgled živice koju uzgajate zbog cvjetova ili plodova. Izbor zimzelenih ili listopadnih vrsta djelomično je stvar ličnog ukusa ,ali imajte na umu da zimzelene i crno-gorične vrste tijekom godine osiguravaju gust zaklon koji ne propušta vjetar, pa nude potrebnu zaštitu u vrlo oštrim zimama.

Priprema tla i sadnja
Živice su trajni elemnt vrta, stoga je važno da prije sadnje temeljito uredite mjesto i da svakoga proljeća posipate uravnoteženo minerlano gnojivo i malč. Mlade bi biljke trebalo saditi u jednostruki red u jarak širok 45-60cm, dok starije biljke trebaju 60-90 cm pripremljenog tla ( ovisno o širini korijenove bale ). Dvstruki redovi na razmacima od 90 cm  rijetko su potrebni, osim ako ne želite imaiti i materijal za umnožavanje. Mlade su biljke osobito osjetljive na sušu, pa položie cijev  s rupicama duž osnove novoposađene živice i redovito zalijevanje dok se biljke ne utvrde. Mlade biljke za živicu možete posaditi i kroz vrtlarsku ili crnu foliju. To će pomoći i u suzbijanju konkurenskih korova. Svrha je pripreme mjesta za sadnju 1 ili 2 mjeseca prije sadnje izbjegavanje slijeganje tla. Na dno jarka ukopajte stajsko gnojivo, a osnovno gnojivo pomiješajte sa zemljom kojom ćete zatrpavati jarak. U vrijeme sadnje za svežnjeve sadnica golog korijena (npr.miješanje divlje vrste za zivice) bolje je iskopati jarak nego zasebne rupe. Za ostale vrste za živice tlo pripremiti na isti način kao i za drveće i grmlje. Razmaci za većinu biljaka za živice jesu 30-60 cm. Trebate li živicu debelu 90 cm ili više, posadite dvostruke „cik-cak“ redove s razmacima od 90 cm u redu i 45 cm između redova. Biljke za patuljaste živice i parterne vrtove trebale bi biti na razmacima od 10 do 15 cm.

Orezivanje i oblikovanje
Početno oblikovanje formalne živice vrlo je važno za stvaranje jednolična rasta od osnove živica pa do vrha. Vrlo je važno prve 2-3 godine pripaziti na pažljivo orezivanje. Rano orezivanje i oblikovanje, većinu listopadnog drveća,osobito onogs prirodno grmolikim habitusom i niskim granama, skratite pri sadnji za 1/3 njihove dužine. Druge zime ponovno ih skratiti otprilike za 1/3. Da biste oblikovali biljke snažna rasta i one uspravna habitusa, poput kaline (Ligustrum) i gloga (Crataegus), potkraj proljeća orežiteih na 15 -30 cm iznad razine tla. Na kraju ljeta šišajte postrane izboje. Tijekom druge zime ili početka proljeća temeljitije ih orežite tako da uklonite najmanje polovicu rasta iz prošle sezone. Čak i u tom ranom stadiju živicu bi trebalo rezati pod manje ili više kosim kutom (preporučuje se da se stanjuje prema gore, tako da osnova živice bude najšira). Živica u obliku slova „A“, s ravnim gornjim dijelom ili gornjem dijelom koji je blago savijen, sa šiljastim vrhom manje su osjetljive na snijeg i snažne vjetrove. Snijeg će brzo opasti sa stranica zašiljene živice, jaki vjetrovi ili oluje skinut će ga s kosih stranica, a šteta će biti minimalna. Ravan vrh živice postići ćete rezanjem uz ravni rub ili uz konopac nategnut između trski. I kod rezanja niskih živica važna su pomagala, jer se nesklad odmah primjećuje. Kada postignete kos oblik i željenu veličinu živice, šišanje je sve što trebate raditi sljedećih godina da bi ste zadržali oblik. Crnogirične i mnoge zimzelene biljke često se upotrebljavaju za živice. U većini slučajeva prvih se godina orezuje samo postrani izboji, osobito kod oblikovanog orezivanja u drugoj godini. Vršni se izboj ostavlja da raste do željene visine, a onda se orezuju.

Održavanje živice
Da bi formalna živica zadržala svoj izgled, morate je redovito šišati, u većini slučajeva takvu bi živicu trebalo šišati dva puta na godinu dana, u proljeće i na kraju ljeta. Većina formalnih živica reže se škarama ili električnim šišačem. Pri oblikovanju živica za pomoć u šišanju upotrijebite ravnu letvu ili konopac. I neformalne živice valja redovito orezivati. Uklonite loše smještene grane i orežite živicu unutar željenih granica. Živice sa cvjetovima i plodovima morate orezivati samo u odgovarajuće doba godine. Neformalne živice i one s velikim zimzelenim listovima orezujte (gdje je to izvodivo) škarama, kako biste izbjegli ružna oštećenja listova.

Obnavljanje
Brojne vrste za živice, osobito grab (Carpinus), kozokrvina (Lonicera) i tisa (Taxus baccata), dobro podnose obnavljanje čak i kad su vrlo zapuštene i prerasle. Listopadne živice najbolje je obnavljati zimi, a zimzelene sredinom proljeća. Ako je potrebno vrlo temeljito orezivanje, svake godine orezujte jednu stranu živice. Da bi obnavljanje uspjelo, najvažnije je u sezoni prije orezivanja biljke prihraniti i malčirati, a to ponoviti i nakon orezivanja. Tako ćete potaknuti nov bujni rast.