Sadnice lješnjaka - Corylus Avellana 0,5L

Lješnjak lat. Corylus avellana je biljka iz porodice Betulaceae, porijeklom iz Europe i zapadne Azije. Vrsta se tradicionalno uzgaja kao ograda na livadama. Lješnjak je listopadni grm ili manje drvo koji može narasti u visinu 3-5m.  Listovi su zaobljeni blago dlakavi sa lica i naličja po obodu dvostruko nazubljeni. Jednodoma je biljka, a cvjetovi su u resama koje se primjećuju u rano proljeće, prije listanja. Muške rese su blijedo žute 5-12cm duge, dok su ženske nešto manje, a cvjetovi znatno manji sakriveni. Plodovi su zatvoreni (neupucajući) suhi u skupinama do 5 skupa, a svaka orašica je obložena kratkom lisnatom ovojnicom koji zatvara do ¾ matice. Matica (plod s ovojnicom) je sferična, 15-20 mm dugačka i 12-20mm široka, žuto smeđe boje sa blijedim ožiljkom na bazi. Matica ispada iz ovojnice 7-8 mjeseci od oprašivanja,tj. kada sazrije. Sadnice koje uvozimo u Republiku Hrvatsku su iznimne kvalitete s dobro razvijenim korijenom, pripremljene za plantažni uzgoj. Radi se o sadnicama proizvedenim iz sjemena tzv. “običnom istarskom lješnjaku”. Nudimo dvogodišnje i trogodišnje sadnice tj. 30-50cm i 50+cm.

Sadnice dolaze zapakirane u snopovima od po 50 komada golog korijena i s vlagom. Korijen je upakiran u PVC vrećicu, a snop sadnica s PVC vrećicom ponovo u kartonsku ambalažu koja je perforirana (izbušena) od polovine ka gore. Sadnice posjeduju europsku biljnu putovnicu.

Isporuku radimo  dva puta godišnje, i to na jesen u toku 10. mjeseca i na proljeće u trećem mjesecu.U Republici Hrvatskoj naše sadnice isporučuje/dostavlja kurirska služba GLS. Uz sadnice šaljemo pisma za pripremu sadnje, a nadalje nakon isporuke šaljemo ostale stručne savjete u cilju boljih rezultata naših kupaca na e-mail adresu. Cijena sadnica uvijek ovisi o naručenoj količini, starosti sadnica, te cijene uvijek dajemo na upit putem e-maila ili telefona.

Pored višestruke i velike privredne vrijednosti lješnjak, treba naglasiti da u RH postoji ogroman raskorak između realnih potreba za plodovima ove voćne vrste i stanja te proizvodnje, bez obzira što postoji mogućnost da se oni proizvedu u većoj mjeri, zahvaljujući prije svega agroekološkim uvjetima. Nedovoljno znanja o lješnjaku dovele su do slabijeg podizanja plantažnog nasada i proizvodnje lješnjaka, iako postoje povoljni ekološki uvjeti za uzgoj. Lješnjak se smatrao šumskom vrstom, a kada se počela uzgajati kao kultura nije joj se poklanjala posebna pažnja. Bez stručnog pristupa uzgajanju nema uspješne i rentabilne proizvodnje, što podrazumijeva primjenu agrotehničkih mjera njege. Lako i jednostavno vegetativno razmnožavanje povoljan je preduvjet za formiranje novih plantaža na znatno većim površinama, kako bi naša zemlja uvoz suptituisala izvozom, a lješnjak dao svoj doprinos povećanju standarda i osiguravanju egzistencije većeg broja ljudi. Neprimjerenim fitothničkim mjerama koje su se dosada primjenjivale umanjile su proizvodnju ove značajne voćne vrste.

Plodovi lješnjaka predstavljaju vrlo značajnu vrstu jezgrastog voća kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu. Jezgra lješnjaka u kemijskom pogledu predstavlja izvor velikog broja korisnih jedinjena (bjelančevina 12-22%, ulja 55-72%, ugljikohidrata 14%, mineralnih materija 1,8-3 % i vitamina B, C, E). Zbog velikih nutriciona i dijetoterapijske vrijednost ploda lješnjaka omogućava stalan porast potražnje i potrošnje od strane prehrambene industrije. Manje količine  plodova koriste se za stolnu potrošnju, a pored ishrane plodovi imaju široku primjenu u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Tolerantnost prema agroekološkim uvjetima, rentabilna prizvodnja i povoljna cijena na tržištu utjecali su da lješnjak u velikim proizvođačkim zemljama pređe iz ekstenzivne u intenzivnu proizvodnju.

Jako važno prilikom uzgoja lješnjaka je da su padaline ravnomijerno raspoređene, ukoliko je deficit u padalinama to se može nadomjestiti navodnjavanjem. Nedostatak vlage  može izazvati opadanje plodova, kvaliteta ploda se smanjuje, nedovoljno formiranje jezgre. U fazi intenzivnog rasta plodova i ljetorasta najpotrebnija je voda ( u mjesecima : svibanj i lipanj). Smatra se da je za lješnjak povoljna lokacija sa hidrotermičkim koeficjentom od cca. 1,25.

Lješnjak je heliofit a to znači da su za njega podobniji osvjetljeniji položaji. Svjetlost se regulira i samim brojem stabala po hektaru. Lješnjak je neotporan na jake vjetrove , ali štete mogu nanijeti i tuča i grad. Lješnjak se može uzgajati svugdje ali najbolje uspijeva u  klimatskom području koji nema mnogo niskih temperatura. Tla na kojima se lješnjak uzgaja relativno su neplodna, ali klimatski čimbenici igraju značajnu ulogu za uspješan uzgoj. Navodnjavanje se osigurava u područjima gdje nema dovoljno padalina, odnosno potrebno je osigurati navodnjavanje 2-3 puta u toku vegetacije, a biljka će Vam obilno zahvaliti visokim prinosom.

Tlo na kojem se uzgaja lješnjak je jedan od osnovnih čimbenika za uspješnu proizvodnju te se moraju ispitati njegova fizičko-kemijska svojstva. Lješnjak iako nema posebne zahtjeve prema tlu najpogodnija su rastresita, propustljiva i plodna tla.  Tla na kojima se zadržavanju površinske vode ili imaju visok nivo podzemne vode  nisu pogodna za uzgoj lješnjaka. Reakcija tla na koja je lješnjak tolerantan kreće se u intervalu od blago kisele preko neutralne do alkalne reakcije ( pH 5-8). Zemljište na kojem se planira uzgoj lješnjaka treba biti takvo da se korijenova mreža ravnomjerno razvija kako lateralno tako i u dubinu.  Ovakvi uvjeti se osiguravaju  dovoljnim hranjivom materijom, vodom i zrakom u toku cijele godine. Zemljište na kojem će se uzgajati lješnjak trebalo bi da sadrži: 15-20% gline, 20-30% sitnog pijeska, 15-20 % koloida i 30-50% krupnog pijeska, humus.