KAMČATSKA BOROVNICA WOJTEK - Lonicera kamtschatica
Poljska sorta. Raste snažno u grm visok 170 cm i širok 150 cm. Grm se razvija u obliku lopte, sa snažno razgranatom krošnjom. Plodovi su izduženog oblika, težine 1.0 gr. Vrlo su u ukusni, slatko-kiseli, izuzetno aromatični i sočni. Pogodni su za duboko smrzavanje, sušenje i sokove. Plodovi haskap-a posjeduje snažno antiupalno djelovanje koje je jednako efikasno kao i komercijalni protuupalni lijekovi. Srednje je rana sorta ( u Poljskoj njegove bobice sazrijevaju u prvoj polovici lipnja). Daje obilan prinos, do 5 kg po grmu kada se uzgaja u kućnim vrtovima, i do 3 kg po grmu na plantažama (9,9 t/ha). Plodovi pokazuju umjerenu tendenciju da opadaju kada sazriju. Sorta je prikladna za mehaničku berbu. Berba može da se vrši jednom. Izuzetno je otporna sorta na niske temperature ( -45°C).
Kamčatka
Kamčatka je skraćena inačica od kamčatska borovnica, jednog je od hrvatskih naziva za bobičasto voće uobičajenog naziva haskap. Haskap se kod nas naziva brojnim imenima: kamčatka, sibirska borovnica, kamčatska borovnica, bobica ili jagoda, medena borovnica, itd. U Hrvatskoj je slabo poznata vrsta bobičastog voća. Razlog tome možda leži i u činjenici da prve selektirane sorte nisu imale svima prihvatljiv okus, no novije sorte to su uveliko promijenile. Bogat je antioksidansima, vitaminima i željezom, a dozrijeva rano u proljeće, prije ostalih vrsta voća. Plod mu je izduljena plavoljubičasta boba promjera oko 0,5-1 cm, duga 2-3 cm, ugodne arome.
Haskap tolerira vrlo niske temperature, i do -47ºC bez značajnijih oštećenja. Cvate rano, i pri temperaturama ispod ništice, cvat nije osjetljiv na slabije mrazove. Za rast ne zahtijeva izrazito kiselo tlo kao američka borovnica, idealan pH iznosi 5,5-6,5, ali uspjeva i na tlima drugih karakteristika. Najbolje uspijeva na bogatom, dobro dreniranom tlu i sunčanoj poziciji. Podnosi polusjenu, ali uz manji prinos.
Sadi se u kasnu jesen ili u rano proljeće. Međuredni razmak iznosi 3 metra, a razmak između biljaka 1,5 m ako se žele pojedinačni grmovi, odnosno 1 m ako se želi rast u obliku živice. Samobesplodna je vrsta. Biološki je neophodno posaditi barem dvije različite sorte, iako je u praksi potrebno posaditi barem tri ili više različitih sorti pri čemu treba obratiti pažnju da budu pogodni oprašivači, odnosno da cvatu u isto vrijeme. U novije vrijeme razvijene su i sorte oprašivači koje počinju cvasti ranije i cvatu kroz relativno dugi period.
Iako se ponegdje navodi da može davati i do 6 kg ploda po grmu, u našim uvjetima i kod sorti koje se nude na hrvatskom tržištu objektivno je očekivati rod od oko 0,5-1 kg u trećoj godini, odnosno 3-5 kg u punoj rodnosti (pri starosti grma od 5-6 godina).
