'NEW BIG'
Ljekovita, hranljiva i ukrasna biljka koja se stoljećima koristi u tradicionalnoj kineskoj, korejskoj, japanskoj i tibetanskoj medicini. Njegova glavna atrakcija je narančasto-crveno voće, poznato kao Goji bobice. Plod sorte 'New Big' veći je (dužine 2 cm i promjera 1 cm) i slađi je od ostalih plodova ove vrste. Sazrijevaju od avgusta do oktobra. Zrele bobice su jestive, ukusne i slatke. Oni su takođe bogati vitaminom B i vitaminom E, kao i mikroelementima: cinkom, gvožđem, bakrom, kalcijumom, germanom, selenom i fosforom. Goji bobice sadrže 21 mineral i 19 aminokiselina neophodnih za ljudsko zdravlje. Voće se može jesti svježe ili sušeno ili se dodaje raznoj hrani ili piću (npr. Čaju).Plodenje započinje 2-3 godine nakon sadnje. Biljka je otporna na mraz, nezahtjevna i tolerantna - rasti će čak i na siromašnom tlu. Više voli sunčana područja. Izdanci se mogu trenirati poput penjačke ruže preko nosača, npr. rešetke ili ostavljeni bez oslonca da se lagano zakrive.
- Listovi: sivo-zeleni
- Cvijeće: sitno, grimizno, VI-VIII
- Voće: narančasto-crveno, VIII-IX
- Maksimalna visina: 2-2,5 m
Sadnja i održavanje: kontejnere sa biljkama uronite u vodu na 10-30 minuta. Dno rupe 40x40x40 cm napunite 10 cm dobro istrulog stajnjaka ili komposta, dopunite dobrom zemljom i stavite biljku 1 cm dublje nego što je bila u kontejneru. Osigurajte razmake od najmanje 30 cm od ostalih biljaka ili zidova. Pokrijte površinu tla oko biljke korom, u aprilu prihranite, zalijvanje tokom vegetacije. Orezivanje: nije potrebno, izvodi se samo kada biljka preraste predviđeni prostor.
GOJI BOBICE
Goji (Lycium barbarum ili Lycium chinense) je drvenasta biljka iz porodice Solanaceae (krumpirovka ili pomoćnica). Goji bobice su bogate antioksidansima, aminokiselinama i esencijalnim masnim kiselinama. Goji je grm koji naraste od 1 do 3 metra u visinu i cvate od lipnja do rujna, plodovi zore od početka kolovoza do listopada kada se ubiru ili se najče?će tresu da plodovi opadaju. Plodovi Goji su duguljaste narančasto crvene sočne bobice, duljine od 1 do 2 cm, mogu se jesti sirovi, posebni okus podsjeća na gro?žđice, od bobica se pripremaju čajevi i sokovi i likeri. Preporučujemo sadnicu formirati u vretenasti uzgojni oblik. Prvi rod je krajem ljeta, no biljka uzastopno daje rod - sve do prvih mrazeva. Da bi uživali u zdravstvenim dobrobitima goji bobica, potrebno je sasvim mala količina. Preporučena dnevna doza bobica je 10-30 g dnevno. Međutim ne postoji gornja granica u konzumiranju goji bobica. Na primjer u kineskoj medicini uobičajeno se primjenjuje doza od 150 g svježih bobica dnevno.
Uzgoj
Klimatski uvjeti i uvjeti tla
„Prema desetogodišnjim istraživanjima, goji se može uzgajati u svim dijelovima Hrvatske. Naša očekivanja su da bi najbolje rezultate goji mogao dati u ravničarskom i planinskom području, ali i u Dalmaciji zbog vegetacije koja puno prije donosi plodove. Problem velikih vrućina mogao bi se riješiti zasjenjivanjem i redovitim navodnjavanjem. Izvrsni rezultati mogu se očekivati u Lici i Gorskom Kotaru, ali tu bi trebalo izvršiti ispitivanja s obzirom na različite mikro lokacije. Najbolje prinose daje na hranjivim i ocjeditim tlima. Međutim, tlo bi trebalo biti dovoljno drenirano pijeskom, tako da bi se bilo koji višak vode lakše odstranio. Omjer bi trebao biti 1 / 3 pijeska u tlu. Goji bobice rastu na tlu alkalne pH od 8,2 do 8,6 kao što je u njihovom prirodnom staništu.“ kaže nam Ivan Šulog iz tvrtke Exotic-king. Ivan i Martina Šulog na svojem imanju u Donjoj Bistri bave se uzgojem egzotičnog voća i povrća te sadnog materijala. Osim njihovog u Hrvatskoj postoji niz nasada goji biljke, od Međimurja, preko Zagorja pa do Slavonije. No, naše podneblje im odgovara, a potražnja za ovim voćem u svijetu je puno veća nego ponuda.
Sadnja
Sadnja se može obaviti od polovice travnja pa sve do kasne jeseni. Kada se sadi na ljeto treba više zalijevati. Najbolja lokacija za sadnju je mjesto osunčano tijekom čitavog dana. Nemojte ih saditi uz crnogoricu jer im odgovara alkalni pH tla. Daje super rezultate ako raste na suncu, ali isto tako uspijeva na lošim tlima kao i suhim, te na sjenovitim mjestima. Sade se u jame veličine 40x40x40 cm, na razmak od oko 1 m. Na dno jame stavite gnojivo (zrelo stajsko gnojivo ili dehidrirano stajsko gnojivo u peletima). Na gnojivo vratite iskopanu zemlju tako da jama ostane duboka cca. 15-20 cm, a ispod sadnice stavite supstrat (humusnu zemlju sa što većom pH vrijednosti). Malo supstrata valja staviti i uz sadnicu, a ostalo zatrpati iskopanom zemljom. Cijelu površinu koju smo iskopali potrebno je dobro zaliti. Uz biljku možemo staviti štap i vezati je lagano uz njega. Stavite malč. Korištenjem vreća za mlade trsove mlada se biljka izvuče vrlo brzo na visinu od 2m.
Njega
Biljku obavezno treba navodnjavati (znatni ulazni trošak), a u vodu se mogu dodavati hranjiva. Preporučuje se i folijarna prihrana biljke na mjesečnoj bazi. Zbog boljeg prinosa, goji grm se obrezuje. Koriste se tri modela za obrezivanje: kišobran, model s tri razine i cilindrični model. Tehnologija zvana kišobran: već u prvoj godini se počinje s optrgavanjem zaperaka tako da se ostavljaju dvije ili tri glavne grane do visine od 2 m. Trga im se vrh i na samom vrhu ostavlja se 20-30 zaperaka, te se istima trgaju vrhovi nakon što dosegnu dužinu od 20-30 cm te iz njih izbija bezbroj rodnih grana.
Bolesti i štetnici
Goji nije podložan napadima insekata, ali značajnije probleme mogu stvoriti gljivice na listovima i plodovima. Preventivno predlažemo zaštitu kao što se vrši na vinovoj lozi prije pupanja bakrom i crvenim uljem prije kretanja vegetacije. Pretpostavka je da određene štete mogu prouzročiti ptice u fazi zriobe, stoga bi bilo poželjno postaviti zaštitu koja bi ujedno štitila nasad od tuče. U Kini se koriste u konvencionalnoj proizvodnji organoklorni pesticidi za ublažavanje štete osjetljivih bobica od insekata. Goji vole napasti voluharice i zečevi. Treba postaviti ogradu za zečeve.
Berba i skladištenje
Goji se, ovisno o starosti sadnica bere u drugoj ili trećoj godini. Puni prinos je više od 5kg po stablu (u Kini zna biti i do 8kg/stablu). U sjevernoj hemisferi, cvjetovi se javljaju od lipnja do rujna i bobice sazrijevaju od srpnja do listopada. Važno je obrati plodove prije mraza. Kada su bobice zrele, pažljivo se ručno beru u male posudice da bi se što manje oštetile i kako bi bile spremne za isporuku u svježem stanju, ali ujedno i sušenje. Mogu se brati i otresanjem u plahte. Plodovi se nakon berbe trebaju prebrati kako bi se odvojili oni nepravilnih oblika i oštećeni te pakirali i pothladili za isporuku u svježem stanju. Plodovi se čuvaju sušenjem na izravnom suncu na otvorenom podlošku ili mehaničkom dehidracijom, a proces mora intenzivno trajati oko 48 sati. Mogu se i zamrzavati. Sušene goji bobice ako su adekvatno pakirane mogu se skladištiti više od godinu dana.