Haskap ili modra kozokrvina (Lonicera caerulea var. kamtschatica) je jagodičasta voćna vrsta podrijetlom iz sjeveroistočne Azije.
U prirodi raste u Rusiji (Kamčatka i Sibir), Kini i Japanu (otok Hokai-do). U tim zemljama postoji duga tradicija uzgoja te voćne vrste, a u novije vrijeme se sve više uzgaja i u Poljskoj i Slovačkoj. Haskap se još naziva i kamčatska borovnica, kamčatska bobica ili jagoda, medna borovnica, majska jagoda ili mayberry.
Ekološki uvjeti uzgoja
Kako je haskap porijeklom iz Sibira, vrlo je otporan na niske temperature. Tijekom zime može podnijeti od -45 do -47 °C, bez značajnijih oštećenja biljke. Cvate rano i pri temperaturama ispod 0 °C, a otvoreni cvjetovi mogu podnijeti čak do -10 °C. S obzirom na te karakteristike, haskap se može uzgajati u područjima oštre kontinentalne klime. Najbolje uspijeva na sunčanim položajima, s dobro dreniranim (ocjeditim), ali vlažnim tlom, bogatim organskim
tvarima. Za uzgoj haskapa idealan pH je 5,5 do 7. Može podnijeti i siromašnija tla i polusjenu, ali slabije rađa. Nipošto ne podnosi tla koja dugo zadržavaju vodu, jer dolazi do propadanja biljaka.
Morfologija
Haskap je listopadni grm, koji može narasti od 1 do 3 m u visinu i 1,5 m u širinu (u kultivaciji 1,8 m u visinu i 1 m u širinu). Spada u dugovječne biljke, doživi 25 do 30 godina. Često se prvi listovi već počinju razvijati ispod snijega. Nije samooplodna voćna vrsta te treba saditi barem dvije različite sorte zajedno, a preporučuje se saditi i tri do četiri sorte u nasadu, koje cvatu u isto vrijeme. U novije vrijeme uzgojene su i sorte oprašivači, koje počinju cvasti ranije i cvatu kroz relativno dugo razdoblje.
Plod haskapa je bobica duguljastog oblika i plavoljubičaste boje, zbog koje se često naziva kamčatska ili sibirska borovnica. Bobica je promjera 0,5 do 1 cm i duga 2 do 3 cm.
Plod dozrijeva već u maju. Meso je tamnoljubičaste boje, teksture slične kiviju, a okus podsjeća na borovnicu. U pravilu, rađa svake godine i prema sadašnjem iskustvu nije utvrđena osjetljivost na bolesti i štetnike.
Razmnožava se poluzrelim reznicama u julu i augustu te zrelim reznicama u novembru. Može se razmnožavati i sjemenom, ali kako nije samooplodan, dobivaju se sadnice neujednačenih svojstava.
Priprema tla, sadnja i održavanje
Prije sadnje treba napraviti dobru pripremu tla. Prema analizi tla treba obaviti meliorativnu gnojidbu stajskim gnojem i mineralnim gnojivima, sa većim sadržajem fosfora i kalija. Tlo treba izorati na dubinu od 30 do 50 cm. Preporučuje se sadnja u kasnu jesen ili rano proljeće s dvogodišnjim ili trogodišnjim sadnicama, koje imaju dobro razvijena tri do četiri izdanka i dobro razvijen korjenov sustav. Kontejnerskim sadnicama sadnja se može obaviti tokom cijele vegetacije. Uzgaja se kao grm ili kao živica. Ako se sadi kao grm, što je i najčešći slučaj uzgoja na plantažama, razmak između redova treba biti 3,0 metra, a unutar reda 1,5 metar. Ako se želi uzgajati u obliku živice,
onda razmak treba biti 1 metar unutar reda. Na jedan hektar dolazi 2.000 – 3.000 sadnica.
Biljke se sade na dubinu kao što su bile posađene u rasadniku. Ako se tlo dobro pripremi, prilikom sadnje treba iskopati jame dubine 20 cm i promjera 30 cm, odnosno veličine kontejnera ako su sadnice kontejnirane.
Korijen treba zatrpati sipkom zemljom, dobro zagaziti i zaliti, kako bi se
uspostavio što bolji kontakt korijena i tla.
U prve tri do četiri godine najbolja je obrada cijele površine mehaničkim putem, nakon toga se međuredni prostor može zatraviti i kositi, a u redu mehanički obrađivati ili tretirati herbicidima. Za dobar rast i razvoj grma neophodno je provoditi navodnjavanje. Grm se formira tako da se odstrane svi oštećeni i slabi izboji. Kada grm dođe u puni rod, odstranjuju se izrođeni izboji i grm se na taj način pomlađuje i održava u formi. Ako se grm redovno pomlađuje rezidbom, može doživjeti i 30 godina. Haskap ima genetski potencijal za dobre prinose, što znači da se redovnom gnojidbom to može i ostvariti. Orijentacijski se preporučuju doze gnojiva: 60 – 70 kg/ha N, 50 kg/ha P2O5 i 90 kg/ha K2O.
Berba, prinos i upotreba ploda
Plod haskapa dozrijeva već u svibnju, prije ostalog voća u našem području, dakle i prije jagode, što tu voćnu vrstu čini vrlo zanimljivom. Rano dolazi u rod. U trećoj godini po grmu rodi od 0,5 do 1 kg, a u punom rodu grm haskapa može dati 3 do 5 kg (starost grma 5 do 6 godina) ploda. Upravo zbog brzog stupanja u rod i ranog dozrijevanja plodova (svibanj) često se plod naziva i majska ili kamčatska jagoda. Kod nas se berba obavlja ručno, dok u svijetu prevladava mašinska berba.
Pošto plod dospijeva vrlo rano, najčešće se konzumira sirov, ili se od njega prave džemovi, želei, osvježavajuća pića ili se dodaje u zamrznute i fermentirane mliječne proizvode (jogurt, sladoled), koje oboji crvenoljubičasto. Bobice haskapa bogat su izvor vitamina C, antocijana, proantocijana i drugih flavonoida, a imaju i antikancerogena, antimutagena, protuupalna i protualergijska svojstva. U područjima, gdje haskap raste u prirodi, koristi se u narodnoj medicini kod ateroskleroze, hipertenzije gastrointestinalnim poremećajima.
Zdravstvene prednosti
Haskap ima izuzetan rok trajanja i ima pet puta veću količinu fenola kojeg borovnice sadrže. Sadržaj fenola je direktno povezan sa bojom i ukusom. Prema istraživanjima, Kamčatka ( Haskap ) ima mnogo potencijalnih zdravstvenih koristi. Najveća korist pronađena je u atioksidantima. Antioksidansi onemogućuju stvaranje slobodnih radikala u organizmu, uništavaju ih i popravljaju oštećenja u stanici nastala njihovim djelovanjem. Više je vrsta antioksidansa, a najvažniji su oni koji unosimo prehranom - vitamini, minerali te polifenoli. Sve nabrojane antioksidanse možete pronaći u haskapu.
Prema istraživanjima dr. Vasantha Rupasinghija, sa Sveučilišta Dalhousie u Kanadi, haskap ima ORAC vrijednost (ukupna vrijednost antioksidativnog kapaciteta) između 20.000 i 25.000 μ mol TE/100g, ovisno o sorti. To je daleko više i od aronije (16.062 μ mol TE/100g), o ostalom voću da ne govorimo.
Šta je sa vitaminima i mineralima?
Kad su u pitanju vitamini, haskap ih ima u obilju, prvenstveno vitamine E, C i A. Minerali? Kalij, fosfor, magnezij, željezo… Polifenoli? Haskap je voće najbogatije antocijaninom - prirodnim pigmentom koji mu daje boju i koji, prema mnogim istraživanjima, ima iznimno važnu ulogu u spriječavanju brojnih bolesti.
Japanci stoljećima konzumiraju haskap za kojeg smatraju da je voće koje produžuje život. Osim što je koristan po zdravlje, haskap je i vrlo ukusno voće, niske kalorijske vrijednosti, zahvalan je za smrzavanje i konzumiranje u smoothiejima, jogurtima, shakeovima i drugim vrstama obroka.
Naprosto, haskap je bobica ispunjena dobrim stvarima, voće koje morate probati, a jednom kad ga okusite… zasigurno ćete ga zavoljeti!
Pogledajte koliko se zdravlja nalazi u samo 100 grama haskapa:
Kalij (K) - 190 mg na 100 g
Među najvažnijim elektrolitima, nužan je za normalan rad krvožilnog sustava i bubrega, prijenos živčanih impulsa, čvrstoću kostiju i zubi, rad mišića, ravnotežu vode, metabolizam ugljikohidrata i bjelančevina.
Kalcij (Ca) - 38 mg na 100 g
Kalcij ima važnu ulogu u izgradnji zuba i kostiju (99% kalcija u organizmu pohranjeno je u kostima i zubima). Preostalih 1% kalcija sudjeluje u važnim fiziološkim procesima u organizmu (mišićna kontrakcija, otkucaji srca, zgrušavanje krvi i prijenos živčanih podražaja.
Fosfor (P) - 25 mg na 100 g
Sudjeluje u gotovo svakoj biokemijskoj reakciji, održava normalnu pH vrijednost (kiselost) organizma i nužan je za proizvodnju energije. Potreban je za rast i razvoj svih tjelesnih stanica, i sastavni je dio našeg genetskog koda.
Željezo (Fe) - 0,6 mg na 100 g
Najveći postotak željeza u tijelu nalazi se u crvenim krvnim zrncima (eritrocitima), i to u onom njihovom dijelu koji je odgovoran za opskrbu kisikom. Nedostaje li u krvi željeza, poremetit će se opskrba tijela kisikom, pa će čovjek osjećati umor, slabost, razdražljivost, tromost, glavobolje.
Osim nabrojanih minerala, haskap sadrži i bakar, cink, magnezij, mangan te ostale korisne nutrijente tako potrebne i tako korisne našem zdravlju.
Vitamin E (alfa-tokoferol) - 1,1 mg na 100 g
Masti i vitamin E uvijek su u paru jer vitamin E sprečava zgrušavanje (oksidaciju) masti i njihovo taloženje na stjenkama krvnih žila, pa tako sprečava i stvaranje ugrušaka koji mogu uzrokovati srčani i moždani udar. Zbog snažnog antioksidativnog djelovanja vitamin E prirodni je borac protiv raka.
Vitamin C - 44 mg na 100 g
Svima je poznata korisnost ovog vitamina. Napunite li šaku haskapom i pojedete ga kao međuobrok, zadovoljit ćete trećinu dnevnih potreba za vitaminom C.
Tu su i ostali vitamini - A, B1, B2, B6, pantotenska kiselina ili B5, nijacin (B3), folna kiselina (B9).
Zašto je atocijanin toliko čudesan?
Skupina Slovačkih naučnika 2009. godine provela je istraživanje mjerenja količine antocijanina u bobičastom voću. Sve bobičasto voće tamne boje ima visoke količine ovog pigmenta. Isti pigment zaslužan je za boju crnog grožđa, višnji, crvenog kupusa, crnog ribizla…
Nakon mjerenja antocijanina, znanstvenike je iznenadio rezultat tada malo poznate bobice latinskog naziva Lonicera cerulea. Ovo je voće, nama danas itekako poznata kao haskap ili sibirska borovnica, daleko nadmašilo sve konkurente i postavilo rekord kad je u pitanju količina antocijanina (TAC) – 1300 mg na 100 g svježeg voća. Za usporedbu, decilitar crvenog vina ima 20 mg antocijanina.
Zbog anticijanina, odosno njegova utjecaja na organizam, sibirska je borovnica voće poželjno za osobe koje boluju od dijabetesa.
Brojna istraživanja antocijaninu pridaju i druga svojstva, poput:
Protuupalno djelovanje
Sve je više dokaza kako hrana bogata antocijaninom sprječava i pomaže kod određenih upalnih stanja, poput gingivitisa (upala desni) ili artritisa.
Vid
Antocijanin poboljšava cirkulaciju u očnim kapilarama, poboljšava noćni vid, usporava makularnu degradaciju i usporava pogoršanje vida kod dijabetičara. Istraživanje objavljeno 2006. pokazalo je kako ekstrakt haskapa ublažava upale očiju na laboratorijskim životinjama. Daljnja istraživanja su u tijeku.
Inhibirajuće djelovanje kod raka debelog crijeva
Analizom efekata ekstrakta prirodnog antocijanina otkriveno je kako ovaj antioksidans koči rast stanica raka debelog crijeva.
Krvožilni sustav
Dodatak bobica bogatih antocijaninom svakodnevnoj prehrani dokazano poboljšava cirkulaciju te pomaže očuvanja vena popravljajući oštećene proteine koje čine stjenke krvnih žila te neutralizirajući štetne enzime.
Osim toga, haskap je bogat i klorogenom kiselinom, još jednom fitotvari koja pomaže kod reguliranja krvnog tlaka.
I ono najvažnije - haskap je iznimno ukusno voće, bogato dijetalnim vlaknima vitaminima i mineralima. Voće čije vrijeme tek dolazi.
